Insekti nas mogu naučiti kako da kreiramo bolje tehnologije

Originalno objavljeno na portalu “The Conversation” 7. Novembra 2016.

Objavljeno na sajtu Nova Galaksija pod naslovom “Ceo svet u konzervi” 30. Avgusta 2017

Ako stavite sve ljude na planeti u imaginarnu konzervu kao sardine, konzerva bi imala dimenzije 2 km dužina, širina i visina. Zapanjujuće, svi mravi svijeta bi popunili konzervu sličnih dimenzija. Uprkos njihovog ogromnog broja, insekti kao što su mravi opstaju bez opterećenja prirode.

Insekti su istinski izumitelji tehnologije. Oni koriste svoje tehnologije preko 50 miliona godina u savršenoj ekološkoj ravnoteži. Nasuprot njima ljudi su amaterski tehnolozi iz ekološke perspektive. Naše tehnologije ugrožavaju opstanak nas samih i cijele biosfere. Studiranjem neobičnog svijeta insekata i njihovih tehnologija možemo naučiti kako da živimo u biološkoj harmoniji sa planetom.

Jedna stvar koju ljudi već dijele sa nekoliko vrsta insekata je praksa poznata kao eusocijalnost. Ovo je najviša forma socijalnog ponašanja. Uključuje sofisticiranu podjelu rada, sa različitim generacijama koje rade zajedno i različitim pojedincima koji obavljaju različite poslove, uključujući rađanje i podizanje podmlatka. Najznačajniji euoscijalisti na planeti su rijetke vrste insekata (mravi, termiti i pčele) i Homo sapiens.

Naša eusocijalnost omogućila nam je – kao i insektima – da razvijemo tehnologiju. Članovi eusocijalnih vrsta identifikuju i obavljaju poslove koji im najviše odgovaraju, bez obzira da li se radi o čuvanju kuće ili traženju hrane, a u isto vrijeme se ne miješaju u poslove drugih članova. Na ovaj način grupe životinja se sponatno organizuju u kolektiv nazvan “superorganizam” koji proizvodi tehnologiju.

Prva evoluciona forma tehnologije je bila poljoprivreda, koju su otkrili mravi i termiti 50 miliona godina prije nas. Poljoprivreda se može definisati kao tehnološki proces krupnih razmjera za proizvodnju hrane. Na primjer, mravi iz rodova Atta i Acromyrmex poznati kao listorezačice, pretvaraju zelenu biomasu u hranu korištenjem impresivnih baštovanskih vještina, značajnih tehničkih vještina i simbioze sa jednom gljivicom.

Ljudska praksa poljoprivrede započela je prije 10.000 godina. Ona je samo kopija baštovanskih i tehničkih vještina koje su razvili insekti. Ali, u našem slučaju, poljoprivreda je omogućila stvaranje ekonomskog viška. Ovo je onda omogućilo nastanak pisanog jezika, literature, matematike, filozofije, umjetnosti i na kraju nauke. Stvarni korjeni naših tehnoloških sposobnosti su u poljoprivredi.

Biocivilizacije

Eusocijalnost i poljoprivreda su omogućili socijalno osvajanje planete Zemlje, prvo od strane insekata pa onda od nas. Prve globalne civilizacije su bile civilizacije insekata, ili Insektocen. Istraživanjem različitih formi Insektocena, možemo naučiti važne lekcije za našu tehnološku budućnost.

Značenje termina civilizacija se vrti oko gradova. Rim, London i Njujork su centri drevnih i modernih civilizacija. Svi eusocijalni insekti koji praktikuju poljoprivredu imaju svoje gradove. Možete se iznenaditi kada saznate da ne zaostaju iza naših gradova po tehničkoj sofisticiranosti.

Uzmimo ponovo primjer mrava listorezačica. Njihove metropole su vjerovatno najkompleksnije strukture koje su ikada napravljene pod zemljom. Posjeduju ogromne bašte u centrima, povezane odličnim autoputevima. Druge strukture uključuju deponije za smeće, centre za distribuciju hrane, vojne kasarne ili policijske stanice. Čak posjeduju pogrebna preduzeća.

Neki mravlji gradovi su ogromni. Kada bi mravi bili veliki kao ljudi, naselje vrste Formica yessenis mrava na ostrvu Hokaido u Japanu bi bilo mnogo veće od Tokija. Da su termiti ljudske veličine, onda bi visina prosječne termitske humke u Africi bila ista kao i visina najviše ljudske konstrukcije, zgrade Burdž Kalifa u Dubajiu.

Neki drugi insektski gradovi su primjeri estetske sofisticiranosti. Na primjer, pčelinji gradovi napravljenji od materijala koji luče njihova tijela su primjeri prirodne ljepote.

Na insekte trebamo gledati kao na naše starije i iskusnije eusocijalne rođake. Ove urbanizovane životinje i njihovo sofisticirano socijalno ponašanje mogu nam otkriti važne tajne za bezbjedniju tehnološku budućnost. Trebamo biti dovoljno hrabri da uđemo u svijet insekata bez straha.

Negdje u neobičnom socijalnom svijetu insekata krije se tajna ekološke ravnoteže tako odsutne iz našeg svijeta. Moramo ovo uskoro otkriti: tajnu kako integrisati naše tehnologije sa ekološkim sistemom koga nastanjuje najmanje 9 miliona vrsta. Inače, može biti prekasno.